Da li se �irenje koje poti�e od Velikog praska zauvek nastavlja, ili se de�ava preokret i nastaje velika Crna rupa, da bi proces ponovo krenuo iz po�etka? Diskusija o ovim stvarima zahteva da �ovek u mislima iza�e izvan svoje okoline, jer on samo mo�e da vidi �irenje Univerzuma oko sebe, tako da preokret predstavlja samo teorijsku pretpostavku i zbog toga predstavlja objekat rasprave. Mi, Zetani, smo posetili delove univerzuma u kojima se de�ava preokret, tako da mo�emo da govorimo o ovim stvarima sa sigurno��u. Me�utim, na ovim sci.astro debatama, rasprave se vode bez obzira na to �ta mi ka�emo. Da biste tvrdili da se �irenje nastavlja beskona�no morate pretpostaviti da se takva aktivnost odvija u vakuumu - �to je sme�na pretpostavka. Postoji �irenje i skupljanje koje se de�ava u �kolskom dvori�tu, kada raketu-igra�ku po�aljete prema nebu, a zatim ona usporava i pada nazad na zemlju. Ako bi de�ak tvrdio da �e raketa zauvek nastaviti da leti, na osnovu toga �to je posmatrao samo deo trajektorije tako da je uzeo u obzir samo odlazak, proglasili bi ga budalom. Ali na sci.astro, ovakve stvari se smatraju ozbiljnim argumentima.
Dakle, koji su faktori koji uti�u na preokret?
Prvo, mlaz materije koja napu�ta Veliki prasak nije homogen, ina�e se nebi desilo
formiranje zvezda i planeta nego bi Univerzum izgledao kao �ele puding, tj.
bio bi svuda isti. Subatomske �estice zadr�avaju svoj identitet �ak i u Crnoj
rupi, i ne gube vreme da bi ponovo zapo�ele svoj stari ples. tj. interakcije
sa drugim �esticama, zavisno od svoje prirode, kada su oslobo�ene od zagrljaja
Crne rupe. Prema tome, za vreme juri�a materije koja napu�ta eksplodiraju�u
Crnu rupu, postoje tako�e delovi koji se nalaze sa strane, kao i ispred i iza
bilo kog dela ili grupe materije, i ovo predstavlja prvobitnu osnovu za preokret.
Beskona�no �irenje u beskona�nost, ta sme�na teorija, pretpostavlja da postoji
samo uticaj koji se nalazi iza bilo kog dela materije koja be�i, �to
nikada nije slu�aj.
Drugo, prvobitne Crne rupe se formiraju odmah nakon Velikog praska, a i za�to
ne bi? Crne rupe nastaju zbog gravitacije, tamo gde gravitacioni gigant dobije
tako veliku gustinu da tok gravitacionih �estica koje bivaju privu�ene ka njemu
prevazilazi tok �estica koje stvaraju pritisak od centra ka spolja�njosti, remete�i
ekvilibrijum tako da nastaje stalno pove�avanje gustine gravitacionog giganta.
Postepeno, on dobija na snazi i veli�ini, i privla�i sa strane materiju koja
se kre�e dalje od Velikog praska. Tako se kretanje menja od ekspanzije ka laganom
usporavanju, i na kraju do kompresije materije u najbli�u Crnu rupu, a zatim
se Crne rupe spajaju, sve dok scena ne bude spremna za slede�i Veliki prasak.