Re�i Zetana: Mere sigurnosti


Kataklizme donose niz izazova onima koji �ele da pre�ive. Kamenje koje pada sa neba, vatrene oluje sa kratkim periodima nestanka kiseonika, zemljotresi ja�ine koju ljudska vrsta nikada nije iskusila, brza izgradnja planina, vulkani koji izbacuju lavu, vetrovi ja�ine uragana i plimski talasi koji su dovoljno visoki da prekriju visoke zgrade. �ta treba �initi?

Plimski talasi
Po�to ta�na pozicija Zemlje kada prestane sa svojom rotacijom ne mo�e biti izra�unata, ne mo�e se predvideti na kojoj �e obali biti najja�i plimski talasi. Ovi talasi �e biti gori na mra�noj strani Zemlje, jer �e vodu privu�i prolaze�a kometa na strani koja je okrenuta ka Suncu, i ne�e mo�i da se kre�e tako slobodno. Prakti�no govore�i, da �ovek ne bi rizikovao, mora da bude na visini od barem 60 metara nadmorske visine i barem 160 kilometera daleko od obale.
 
Vulkani
O�igledno je da je radi bezbednosti neophodno ukloniti se od aktivnih i relativno aktivnih vulkana. Vulkani, novi i stari, �e predstavljati iznena�enje za one koji �ive u blizini, kada se budu iznenada aktivirali za vreme kataklizme, bez prethodnog upozorenja. Plo�e u zemljinoj kori su deblje nego �to ljudi pretopstavljaju, ali ka dnu prelaze u poluotopljeno stanje, tj. poluotopljenu lavu koja je vi�e vezana za plo�e nego za jezgro.Ljudi, koji �ive na vrhu plo�a, moraju razmi�ljati o tome gde �e biti pukotine. One plo�e od kojih su napravljeni kontinenti su sastavljene od tanjeg materijala nego plo�e duboko ispod mora. Nije slu�ajnost to �to plo�e plutaju vi�e ili ni�e. Nije te�ina vode ta koja gura plo�e koje se nalaze ispod okeana na dole, jer su morale jo� na po�etku da budu dole da bi se voda uop�te zadr�ala na tom mestu. Poluotopljena lava ispod plo�a pravi mesto za te�ke objekte koji plivaju na njenom moru, isto kao �to te�ki objekti koji plivaju po vodi tonu dublje nego lak�i objekti koji ostaju bli�e povr�ini. Za ljude, pored toga �to treba da se nalaze na lak�im plo�ama, zbog bezbednosti treba da se nalaze u centru velikih kopnenih plo�a. Za ljude, zna�ajan faktor bezbednosti �e predstavljati to �to se nalaze dalje od ivica plo�a gde mo�e da procuri zna�ajna koli�ina lave i da eksplodira, zbog pritiska koji nastaje za vreme kretanja plo�a.
 
Izgradnja Planina
Uklonite se dalje od podru�ja gde �e najverovatnije do�i do izgradnje planina. Ravnice i platoi su najsigurniji. Pri dono�enju odluke, geolo�ka anliza plo�a treba da vam poslu�i kao vodi�. Nemojte biti iznad plo�e koja tone, jer �ak i ako se nalazite na vrhu, zemlja ispod vas mo�e se zagrejati do usijanja, zbog trenja.
 
Zemljotresi
Zemljotresi �e u su�tini sru�iti sve gradove, i naravno, �eleznice, staze za sletanje, autoputevi i mostovi �e biti neupotrebljivi. Nemojte ra�unati na to da �e bilo koji sistem za struju ili vodovod biti funkcionalan, i telefoni �e sigurno biti mrtvi za stalno. Prakti�no govore�i, �ovek treba da za�titi svaki mehani�ki i elektri�ni ure�aj koji planira da koristi posle katakizme uz pomo� debelog omota kao �to je naprimer gumena prostirka. Zavijte sve kao da �e biti ba�eno sa visine od 150 metara. Testirajte ovo, i ustanovite da li �e va� ure�aj pre�iveti. Ako ne pre�ivi, treba�e vam robusniji ure�aj. Nezavisni izvori energije, kao �to su vetrenja�e, moraju biti obezbe�eni. Baterije mogu dobro do�i, ali ne�e dugo trajati i ne�e se mo�i zameniti. Va�i mehani�ki i elektri�ni strukture �e stradati vi�e od jakih zemljotresa nego va�e kosti i mi�i�i. Vi se mo�ete pose�i i polomiti, ali �e se rane zale�iti. Va�i elektri�ni ure�aji �e ostati polomnjeni. Kada budu trebali da po�nu zemljotresi, lezite na zemlju. Na ovaj na�in �ete skiliznuti i kotrlja�ete se metar-dva. Ako budete stajali, ili ako se budete nalazili na visini, pa��ete. I nikako se nemojte nalaziti ispod strukture koja �e pasti na vas i smrskati vas.
 
Kamenje i Vatrene oluje
Metalni krov �e uspeti da odbije vatrene oluje i kamenje tako�e, ako je dovoljno debeo. Debljina za�titne metalne plo�e nije toliko bitna kao sama �injenica da je napravljena od metala, tj. da ne mo�e da izgori. Tanak metal mo�e da se savija pod pritiskom, a debeo metal mo�e da se pocepa ili pukne, jer je manje savitljiv. Ako je metal namenjen da bude za�tita od pepela i kamenja iz eksplodiraju�ih vulkana, �to je tanji to bolje. Protiv velikih meteora, koji su retki, ne postoji efikasna mera za�tite. Oslonite se na sre�u, �to se ti�e ovoga. Ako skloni�te u kome se nalazite nije otvoreno ka spolja�njosti, privremeni nedostatak kiseonika ne�e vam na�koditi.
Sva prava zadr�ana: ZetaTalk@ZetaTalk.com