Kako se pomeranje bude pribli�avalo, za vreme tog dana, Zemlja �e po�eti da stenje i je�i, istovremeno se suprotstavljaju�i i te�e�i ka pomeranju. Kada pomeranje bude po�elo da se de�ava, istovremeno �e postojati ta�ke pritiska i cepanje i smirivanje tenzije na drugim mestima. Me�utim, pomeranje, odnosno kretanje se ne de�ava dok se kriti�na granica ne bude pre�ena, i zbog toga postoji nedelja zaustavljene rotacije, sa stalnim poja�anjem stenjanja i je�anja Zemlje sve dok se ne desi cepanje i pomeranje. Samo pomeranje �e izazvati pravo cepanje plo�a i njihovo savijanje i spu�tanje, tako �to �e sve plo�e staviti u pokret. Najpre, u satu u kome �e se desiti pomeranje, postoje samo pokazatelji pritiska i tenzije, ta�ke gde �e se desiti spu�tanje �e se zagrejavati, a ta�ke gde �e se desiti cepanje �e se istezati. Tamo gde se istezanje de�ava ispod vode, kao na primer u ta�kama koje �ine granicu Atlantika, zemlja �e biti povu�ena na dole u toku nekoliko minuta, mo�da �ak i sati, pre pomeranja polova. Tamo gde se spu�tanje de�ava na kopnu, ljudi �e primetiti poja�anu toplotu, �ak i pre nego �to se desi pravo tonjenje i otapanje kamena. Ali sve dok se pomeranje zaista ne desi, tenzija ostaje, i Zemlja stenje u agoniji.