Nasilje je karakteristika mnogih inteligentnih vrsta. U stvari, svih, gde postoji �ansa da se nanese povreda, i na taj na�in odstrani protivnik iz arene. Svuda gde se bi�a trude da dominiraju jedno nad drugim, nasilje postoji. Jedna od karakteristika nasilja je da je obi�no neophodno u uslovima primitivnog �ivota. Zavisno od okoline, tendencija ka nasilju mo�e biti u stvari od su�tinske va�nosti za pre�ivljavanje. Va�a Zemlja je takva sredina. Za vreme projekata genetskog in�enjeringa koji su se odigravali u pro�losti, one inteligentne vrste koje su razvijene bez sklonosti ka nasilju nisu pre�ivele i razvile se. Naprotiv, umrle su.
�ta je to nasilje i tendencija ka nasilju, i za�to je ono bilo neophodno u pro�losti? Kao prvo, vrste jedu jedna drugu. Kao �to se �esto govori, vrste na va�oj planeti uglavnom koriste borbu ili be�anje suo�eni sa mogu�no��u da budu pojedeni. Iako se pretpostavlja da se ove dve reakcije razlikuju, one imaju vi�e zajedni�kog nego razli�itog. Adrenalin se lu�i, srce lupa maksimalnom brzinom i svaka misao ili potreba u vezi drugih stvari, kao �to je varenje ili vo�enje ra�una o povredi, biva potisnuta. Ako bi�e ustanovi da borba nije mogu�a niti be�anje ili njegove varijacije, pravi�e se mrtvo. U toku be�anja adrenalin radi korisne stvari pumpaju�i mi�i�e u nogama i ludo cimaju�i ruke. Ako bi�e ustanovi da beg nije mogu�, onda se primenjuje poslednji poku�aj u odvra�anju napada - bi�e se pravi mrtvo, ili poku�ava da postane nepo�eljan plen za napada�a. Prema tome, mo�e nastati izbacivanje izmeta ili gubljenje svesti.
U slu�aju da je mogu�e uzvratiti napad primenjuje se razli�it niz odbrambenih koraka. Kao prvo, defanzivna poza, pri �emu se telo nakostre�i da bi izgledalo ve�e, ili se pokazuju oru�ja kao �to su zubi i kand�e. Defanzivna poza je veoma poznata ljudima, jer �esto mogu videti pse ljubimce kako kru�e sa ukru�enim nogama, nakostre�enom dlakom na vratu i usnama povu�enim unazad preko zuba. Ljudi prepoznaju ovo i u sebi samima. Ljudi odbijaju da sednu u relaksiranu pozu kada su u prisustvu onih u koje nemaju poverenja. Dlake se nakostre�e na zadnjoj strani vrata, i ne �ele da im neprijatelj za�e iza le�a. Podsmeh, koji se pripisuje aroganciji, je u stvari ekvivalent povla�enju usana unazad preko zuba pri pripremanju za borbu.
Zatim, ako defanzivna poza ne uspe da odvrati napad, preduzima se ofanziva u sukobu. Element iznena�enja se koristi koliko god je to mogu�e. Prema tome, defanzivna poza se napu�ta i primenjuje se ono �to se naziva slepi bes. Napadnuti je sada napada�. Razvija se divlji bes. Razara se sve �to je u vidokrugu, bez �aljenja ili oklevanja. Kada se zavr�i defanzivna poza i kada branilac istro�i snagu, napad �e ili biti odvra�en ili �e rezultat bitke biti suprotan. Branilac postaje obrok. Divlji bes se �esto vi�a kod pasa ku�nih ljubimaca, iako se naziva druga�ije. Ljudi smatraju da su njihovi psi �uvari agresori, a u stvari je potpuno suprotno. Najve�i deo nasilja u svetu je povezan sa pozicijom odbrane, �ak i kada o�evi udaraju svoje bebe koje pla�u o zidove. Stresna situacija sa kojom se ne mo�emo suo�iti na neki drugi na�in mo�e dovesti do izliva slepog besa.
Me�utim, mehanizam borba ili be�anje nije onaj izvor nasilja koji uznemirava one koji izu�avaju ljudsko dru�tvo. Upravljano ili ritualizovano nasilje je u�as. Vojnici su mar�irali u rat, gde su bili postavljeni jedni protiv drugih kao pit bulovi, naterani da zauzmu odbrambene poze jedni protiv drugih. Ubij ili budi ubijen, ne zato �to vojnici li�no imaju neki interes u toj aktivnosti, ve� zato �to udaljena elita �eli teritoriju ili mo�. Pojedinci masakrirani kao primer drugima, kao na primer kada se gume u plamenu stavljaju oko vrata crncima u Ju�noj Africi od strane drugih crnaca. Poruka je: sara�uj sa belcima i ovo �e ti se desiti. Upravljano ili ritualizovano nasilje nastaje zbog toga �to su ljudi dovoljno inteligentni da koriste mehanizam borba ili be�anje u svoju korist, izvan originalnog smisla. Da li je pojedinac u opasnosti da bude pojeden za vreme teritorijalnih sukoba? Mehanizam borba ili be�anje je namerno aktiviran od strane onih koji dr�e situaciju pod kontrolom, odnosno od onih koji se nadaju da stvari dr�e pod kontrolom, �to je �e��i slu�aj. Eliminacija ritualnog i upravljanog nasilja uglavnom zavisi od promene na�ina rada ljudi, koja �e se postepeno desiti ovde na Zemlji tokom transformacije.